Prilikom dolaska u Centar, svaka je kornjača podvrgnuta detaljnom pregledu kako bi se utvrdilo njeno zdravstveno stanje, procijenila težina ozljede ili ustanovila bolest. Kornjače koje se nalaze u Centru smještene su u bazenima sa protočnom morskom vodom koja se drži na temperaturi prikladnoj za njihov oporavak (25°C). Prema karantenskim pravilima, samo jedna kornjača može biti u pojedinom bazenu, što ne predstavlja dodatni stres jer su morske kornjače solitarne životinje. Svakodnevna briga za morske kornjače koje se nalaze u Centru sastoji se od redovitog hranjenja, čišćenja njihovih bazena i zdravstvenih pregleda. Kornjače se hrane svakodnevno i to najčešće srdelom, jer ona predstavlja kvalitetniju hranu od njihove normalne prehrane. Kornjače spadaju u gmazove, što znači da je potrebno paziti da primaju dovoljnu količinu UV-zračenja. U slučaju Centra, koji nije na otvorenom, dovoljnu količinu UV-a osiguravamo posebnim UV lampama. Opravak morskih kornjača odvija se pod nadzorom veterinara, koji propisuje potrebni tretman. Ovisno o tome da li se radi o upalnom procesu u kornjači, nekakvoj ozljedi ili čak samo pothranjivanji i dehidraciji, potrebno je primijeniti različite metode liječenja Prije puštanja kornjače, treba utvrditi da li je spremna za povratak u more. Potrebno je procijeniti njenu uhranjenost, pokretljivost i stanje ozljeda (ako ih je bilo). Ako nema sumnje da je kornjača zdrava, tada se označava pomoću malih plastičnih pločica, koje se pričvršćuju na stražnje peraje. Pločice sadrže broj kornjače, što omogućava identifikaciju jedinke ukoliko je ponovno pronađena i usporedbu njenog stanja (težina, zdravstveno stanje) sa prijašnjim podacima. Osim liječenja i skrbi, aktivnosti Centra odnose se i na edukaciju šire javnosti. Jedan od vida edukacije je i manifestacija puštanja morskih kornjača koja se odvija svakog lipnja tekuće godine, na svjetski dan morskih kornjača. Ta je manifestacija već prerasla u tradicijski i medijski vrlo popraćen događaj na kojoj svake godine sudjeluje sve veći broj građana i turista.

HAOP (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) vodi Sustav za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja. Informaciju o slučajno uhvaćenoj, ozlijeđenoj, bolesnoj ili uginuloj jedinki morske kornjače, morskog sisavca (dupina, kita, sredozemne medvjedice) ili riba hrskavičnjača (morski psi, raže i himere) dojavite na broj 112.

Postanite i Vi aktivni sudionici u zaštiti i očuvanju morskih kornjača. „Usvajanjem morske kornjače“ pridonijet ćete opstanku vrsta koje su trenutačno među najugroženijima na svijetu. Pri usvajanju morske kornjače bit će vam dodjeljena diploma za usvajatelje kornjače, fotografija odabrane kornjače s opisom te promidžbeni letak. Svaki usvajatelj dobiva i počasno mjesto u prvim redovima pri puštanju usvojene kornjače natrag u more. Sve novosti o vašoj usvojenoj kornjači bit će vam dostavljene na e-mail ili kućnu adresu.
Omogućite joj nastavak putovanja!

Projekt je trajao 18 mjeseci (do listopada 2019.), sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u iznosu od 854.018,21 Kn, a njegova ukupna vrijednost iznosi 1.004.727,31 Kn. Nositelj projekta bila je Udruga Argonauta iz Murtera, a partneri na projektu su Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Morski obrazovni centar Pula. Projekt se provodio na području Šibensko- kninske, Zagrebačke i Istarske županije. Projekt je donijeo nova iskustva, znanja, partnerstva i društveno korisne projekte. U projektu je sudjelovalo 30 studenata Veterinarskog fakulteta, njihovi profesori, mentori iz organizacija civilnog društva, Udruge Argonauta iz Murtera i Morskog obrazovnog centra iz Pule te volonteri. Zajedničkim djelovanjem nastalo je 10 društveno korisnih projekata koji će sasvim sigurno imati dugoročan učinak na zaštitu morskog okoliša, tj.zaštitu dupina i morskih kornjača.