Iza scene

U akvariju se za rast i razvoj brojnih morskih organizama proizvodi plankton. Fitoplankton (biljni plankton; rodovi Isochrysis, Nannochloropsis, Tetraselmis i dijatomeje) čine temelj hranidbenog lanca, a uzgajaju se u cilindričnim spremnicima. Ličinke zooplanktona Artemia salina (životinjski plankton), zbog svoje veličine i hranjive vrijednosti, također predstavljaju standard u akvarijskom uzgoju. Potrebnu količinu artemija osiguravamo uporabom modernog sustava (INVE Aquaculture – SEP Art tehnologija) koji omogućava odvajanje tek izvaljenih ličinka od njenih ljusaka, što rezultira čistom i visokokvalitetnom hranom.


Osim planktona, u svrhu samoodrživosti akvarija uzgajaju se zrikavci (Gryluss assimilis), osnovna hrana jemenskog kameleona (Chamaeleo calyptratus), bradate agame (Pogona vitticeps), leoparda gekona (Eublepharis macularius), zelembaća (Lacerta viridis) i mabuye skinka (Trachylepis margaritifera).



Razmnožavanje

Sastavni dio svakog akvarija je uzgojni pogon za vlastite potrebe. Zahvaljujući strogo kontroliram akvarijskim uvjetima, Aquarium Pula potiče kontinuirano razmnožavanje brojnih vrsta poput uhatog klobuka (Aurelia aurita), ribe klauna (Amphiprion ocellaris, Amphiprion clarkii), iberijskog rebrastog vodenjaka (Pleurodeles waltl) i kozica (Lysmata wurdemanni, Palaemon elegans) u svrhu redovitog održavanja brojnosti životinjskih vrsta u izložbama. Hrskavične mladunce (morske mačke, raže kamenice) razmjenjujemo s europskim akvarijma te, uz dozvolu nadležnog Ministarstva, obnavljamo populacije ugroženih vrsta u njihovom prirodnom okruženju.


Karantene

Sve životinje, pri dolasku u akvarij, prolaze kroz određenu aklimatizaciju tj. prilagodbu na nove uvjete života u tzv. karanteni, u svrhu ublaživanja stresa izazvanog transportom te spriječavanja potencijalne bolesti i širenje parazita. Boravak u karantenama traje 3-4 tjedna, ovisno o vrsti, a ujedno se koriste i za liječenje te oporavak bolesnih ili ozlijeđenih organizama.


Filtraciski sustav u akvariju

Najvažnija stavka u svakom akvariju je sustav za filtraciju morske vode. Prikladnom biološkom filtracijom osiguravaju se optimalni životni uvjeti u svakom bazenu. Današnja moderna oprema zamjenjuje niz bioloških i kemijskih procesa koji se prirodno odvijaju u moru.


Poluotvoreni sustav

Aquarium Pula za održavanje optimalnih uvjeta koristi pogodnost smještaja uz more za crpanje svježe morske vode koja, preko sabirnih bazena, teče do samih akvarija. Dubinska voda iznimno je čista i idealne temperature (15-17°C), a fizičkim procesima nadoknađuju se nedovoljne koncentracije otopljenog kisika kao i niske pH vrijednosti morske vode.

Zatvoreni sustav

Tropski bazeni zahtijevaju iznimno visoke temperature, stoga se koriste filtracijski sustavi koji održavaju mikrobiološke i kemijske parametre vode unutar granica tolerancije. Naime, procesom razgradnje hrane proizvode se štetni spojevi poput fosfata, a metabolički nusproizvodi riba sadrže visoke koncentracije otrovnih spojeva; amonijak, nitrit i nitrat. Za uklanjanje takvih štetnih spojeva primjenjuju se fizičke (pješčani filteri, proteinski skimeri, UV filteri) i biološke (biološki filteri) metode pročišćavanja vode.



Hranjenje

Za zadovoljavanje hranidbenih potreba svakog organizma potrebno je puno znanja i iskustva. Svaka vrsta pokazuje različito ponašanje koje je uvjetovano vlastitom strategijom hranjenja, stoga je hranjenje raznovrsno i uravnoteženo. Kako bi osigurali kvalitetnu ishranu naših životinja prema njihovim potrebama, nabava, skladištenje i upotreba hrane su strogo kontrolirani postupci jer se jedino na taj način osiguravaju visoke nutritivne vrijednosti koje su usklađene s realnim potrebama životinja.


Hranjenje u akvariju

U akvariju, životinje hranimo sa živom ili zamrznutom uzgojnom hranom. Naime, neki stanovnici kao što su morski konjići, šila i mlade sipe ne mogu preživjeti bez žive hrane, stoga im pribavljamo račiće iz porodice Mysidae i Palaemonidae, dok hobotnice, kostoroge i raže hranimo živim deseteronožnim rakovima. Za posebne jadranske ribe kao što su trlje, ali i za mlade (juvenilne) primjerke te za tropske morske ribe naručujemo visokokvalitetnu smrznutu uzgojnu hranu (mali i veliki mizidi, krill, artemije, crvi, riblja jaja) podrijetlom iz Italije i Nizozemske. Za naše jadranske ribice sami lovimo račiće; mizide i kozice. Veće količine svježe riblje hrane (inćun, srdela, papalina, oslić) se naručuje te se potom prepakirava i zamrzava na -20 °C. Razlog tome je uništenje bakterija, odnosno mogućih parazita. Riba se odleđuje u posebnom “odmrzivaču” te se na taj način čuvaju nutritivne karakteristike; okus, tekstura i boja hrane.
Učestalost hranjenja organizama uvjetovana je temperaturom vode; pri nižoj temperaturi vode životinje iziskuju manju količinu hrane (tri puta tjedno), dok se tropske životinje hrane dva puta dnevno.


Natura 2000.

Kroz timski rad i interakciju s prirodom, glavni cilj in situ radionica je prenijeti znanje i osnovne informacije o područjima važnim za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova ekološke mreže Natura 2000. Uz prikaz moderne metodologije, određuju se abiotički čimbenici morskog okoliša (temperatura, salinitet, pH vrijednost, gustoća, količina otopljenog kisika) te se istražuje meiofauna (beskralješnjaci) sedimenta, alge, plankton kao i prisutnost riba s posebnim osvrtom na značaj biocenoze morskih cvjetnica unutar kompleksnog Natura 2000. područja koje često predstavlja važno mrijestilište, rastilište ili hranilište za razne morske organizme.